Kao što smo rekli u prošlosti, programiranje je način razmišljanja. Oni koji znaju programirati gledaju na svjetske probleme iz drugačije perspektive, zagledaju se u probleme i, poput neke magije, gotovo odmah počnu razmišljati o potencijalnim rješenjima koja imaju i putevima kojima mogu ići da dođu do tih rješenja.
Programiranje daje svojim učenicima široku paletu alata koje mogu koristiti kako bi promijenili i poboljšali cijelo naše društvo, ili barem, da bi imali bolje šanse za uspjeh u sutrašnjem svijetu, svijetu u kojem su sposobnosti kao što su kritičko mišljenje, kreativnost i riješavanje problema, neophodne u svakom polju, bilo da se radi o tehnologiji ili ne.
Ali, postoji nekoliko činjenica o svijetu informatike i kodiranja koje mnogi ljudi ne znaju.
U ovom kratkom, ali zanimljivom blogu, podijelit ćemo s vama 10 činjenica o kodiranju o kojima najvjerovatnije niste znali ništa.
1. Prvi programer na svijetu bila je žena. Zvala se Ada Lovelace i rođena je 1815. Neki ljudi vjeruju da je Lovelace objavila prvi algoritam kojeg je mašina trebala sprovoditi.
2. Prvi programski jezik na svijetu zvao se FORTRAN (akronim za Formula Translation), a nastao je 1956. godine. Tim koji ga je kreirao, predvođen g. John Backus-om, počeo je raditi na njemu 1954.
3. Preko 70% svih poslova programiranja je u oblastima i industrijama van tehnologije. Ljudi koji nauče kako da kodiraju mogu ojačati brojne vještine 21. stoljeća koje će im pomoći da rade poslove u gotovo svakoj industriji.
4. Prvi “bug” (buba - odnosno računarska greška) nazvan je tako zbog stvarne bube odnosno moljca. Ovu grešku je pronašla Grace Hopper. Računar koji je gradila počeo je da se kvari, tada je otkrila stvarnog moljca u sistemu. Od tada, kada se nešto pokvari bilo u softveru ili hardveru, to nazivamo "bugom".
5. Danas u svijetu postoji preko 700 programskih jezika! Djeca mogu početi učiti kako da kodiraju koristeći prilagođene i šarene platforme kao što je Scratch, da bi potom napredovala do naprednijih i složenijih programskih jezika kao što su Java ili Python.
6. Bilo je potrebno manje koda za slanje čovjeka na Mjesec nego za pokretanje pametnog telefona.
7. Kad smo kod Mjeseca... Margaret Hamilton, američki kompjuterski naučnik i sistemski inženjer, napisala je kompjuterski kod koji je pomogao u spašavanju misije sletanja Apolla na Mjesec.
8. Danas industrija igara vrijedi mnogo više od filmske industrije.
9. Prvi kompjuterski virus nikad nije dizajniran da bude štetan. Zvao se Creeper i zapravo je dizajniran kao sigurnosni test da se provjeri da li je moguć program koji se samoreplicira.
10. Za astronome je uslov da znaju programirati. Oni zapravo koriste različite programske jezike za obradu mjerenja koja vrše, kao i za razvoj simulacija astrofizičkih fenomena.
Dajte svojoj djeci alate koji su im potrebni. Omogućite im da pronađu svoju pravu strast i da ojačaju vještine 21. stoljeća koje moraju imati u bliskoj budućnosti. Digital School vam može pomoći u tome. Više o našim programima možete pronaći ovdje.
Comments